Iako se EU regulative i medijski fokus sve više okreću brzim DC punionicama, AC infrastruktura (22 kW) ostaje ključna za urbanu mobilnost, turističke destinacije i noćno punjenje električnih vozila. Na temelju najnovijih podataka, donosimo analizu trenutačnog stanja i budućih strateških pravaca razvoja AC punionica u Hrvatskoj.
Trenutna mreža i turistički potencijal
U gradovima i uz obalu trenutno je aktivno preko 400 AC punionica. Poseban naglasak stavljen je na parkirališta hotela, shopping centara i javnih ustanova. Istraživanja pokazuju da 90% turista s električnim vozilima preferira smještaj s AC punionicama, što potiče ugostitelje da instaliraju “spore” punionice, često u kombinaciji s besplatnim parkingom. Primjeri poput AC punionica u nacionalnim parkovima (Plitvička jezera, otok Krk) ilustriraju kako punjenje tijekom posjeta (u rasponu od 4 do 6 sati) može značajno smanjiti potrebu za DC stanicama, osobito u ruralnim područjima.
Regulatorni okvir i izazovi
Regulatorni poticaji igraju važnu ulogu u razvoju AC infrastrukture. Vlada omogućuje porezne olakšice, oslobađajući poduzeća od PDV-a prilikom instalacije AC punionica na privatnim posjedima (do 50 kW snage). Međutim, tek mali postotak postojećih AC punionica podržava tehnologiju Vehicle-to-Grid (V2G), što ograničava mogućnosti stabilizacije električne mreže. Osim toga, prosječna iskorištenost iznosi svega 1,2 punjenja dnevno po stanici, što ukazuje na potrebu za dodatnim poticajima i optimizacijom korištenja.
Investicijski planovi do 2030. godine
Planovi za daljnji razvoj AC infrastrukture usmjereni su prema sljedećim segmentima:
- Urbana područja: Postizanje omjera od 1 AC punionice na 5.000 stanovnika, uz financiranje iz fondova za regionalni razvoj.
- Turističke zone: Planirano je osigurati 150 novih AC postaja duž obale, potpomognuto sredstvima iz relevantnih programa.
- Korporativni sektor: Namjera je instalirati 2.000 radnih AC punionica za službena vozila, uz subvencije za zelenu transformaciju.
AC infrastruktura bit će ključna za ispunjavanje EU ciljeva o smanjenju emisija u gradovima – Zagreb i Split moraju postići odgovarajući omjer AC punionica u odnosu na broj električnih vozila.
Tehničke preporuke za optimizaciju
Za povećanje učinkovitosti i iskoristivosti AC punionica predlažu se sljedeće mjere:
- Dinamičko upravljanje snagom: Integracija punionica u pametne mreže putem OpenADR protokola može smanjiti opterećenje za čak 30% tijekom vršnih termina.
- Modularni dizajn: Sustavi poput Wallbox Pulsar Plus omogućuju nadogradnju postojećih postaja s 11 kW na 22 kW, bez potrebe za zamjenom osnovne infrastrukture.
- Cross-subvencioniranje: Model u kojem se prihodi od DC punjenja koriste za financiranje razvoja AC mreže, što se trenutno testira u određenim regijama.
“AC punionice nisu samo ‘spora alternativa’ – one su temelj za 24-satnu dostupnost punjenja u svim urbanim zonama.”
– Izvještaj HGK-a za 2025.
Zaključak
Unatoč dominaciji DC tehnologije u medijima, AC mreža ostaje nerazdvojiv dio hrvatske energetske tranzicije. Posebno je bitna za noćno punjenje, flotno upravljanje i decentraliziranu proizvodnju energije. Ključni izazov za budućnost je uravnotežiti poticaje između brze i spore infrastrukture kako bi se osigurala održiva i učinkovita mobilnost.
